уторак, 16. децембар 2014.

Резултати литерарног конкурса,,Салаши су наши брегови"

Честитам свом ученику, Јакову  Стојшину , на освојеном трећем месту, на литерарном конкурсу  ,,Салаши су наши брегови" у организацији Општинске народне библиотеке ,,Вељко Петровић",  Жабаљ. 




ОПШТИНСКА НАРОДНА БИБЛИОТЕКА


“ВЕЉКО ПЕТРОВИЋ” ЖАБАЉ

ОБАВЕШТАВА УЧЕСНИКЕ ЛИТЕРАРНОГ КОНКУРСА НА ТЕМУ


“Салаши су брегови Бачке”
о резултатима Конкурса:

1. место

Миона Петровић
ученица Основне школе “Јован Јовановић Змај” из Ђурђева
и
Давид Дугоњић
ученик Основне школе “Ђура Јакшић” из Чуруга
2. место

Јасна Александровић
ученица Основне школе “Ђура Јакшић” из Чуруга
и
Татјана Шатара
ученица Основне школе “Жарко Зрењанин” из Госпођинаца
3. место

Јаков Стојшин
ученик Основне школе “Милош Црњански” из Жабља

Свечано проглашење победника и представљање радова
биће уприличено 05. фебруара 2015. године, на годишњицу рођења Вељка Петровића,
о чему ће библиотека благовремено обавестити све учеснике Конкурса.
Захваљујемо се на сарадњи наставном особљу и ученицима основних школа
из Жабља, Чуруга, Ђурђева и Госпођинаца.

уторак, 18. новембар 2014.

Ovo su najugroženiji jezici Evrope

Svakog trenutka 13 evropskih jezika može potpuno nestati, a ugroženo je čak 33, upozorava UNESCO koji navodi da su ti jezici na listi onih koji su već u procesu nestanka.
 
U prvoj grupi ugroženih jezika nalaze se oni koji se još koriste, ali retko. U drugoj su oni koji su već u procesu izumiranja i kojima se sporazumevaju samo malobrojni pripadnici starijih generacija, a te jezike mlađi niti koriste niti razumeju.

Najugroženiji je gotšejski dijalekt njemačkog jezika, kojim govori malo poznata i nedovoljno proučena grupa gotšejskih Nemaca iz slovenačkog grada Kočevje. Samo šest ljudi danas govori galičkim dijalektom karaimskog jezika, nekada veoma rasprostranjenom na zapadu Ukrajine.

Na svetu je preostalo samo 20 poznavalaca votskog jezika kojim je nekada govorio malobrojni narod Vota iz Kingisepskog regiona Lenjingradske oblasti Rusije. Kildinski laponski jezik iz centralnog dela Koljskog poluostrva je takođe u ozbiljnoj opasnosti, a prema podacima UNESKA, oko 787 ljudi govori tim jezikom. Na spisku se nalazi osam jezika naroda koji žive u Francuskoj, četiri u Velikoj Britaniji, tri u Švedskoj, kao i jezici u Hrvatskoj (istro-romanski, koji govori svega oko 300 ljudi), Bugarskoj, Italiji, Grčkoj, Nemačkoj, Finskoj, Norveškoj i Letoniji.

Kritično ugroženi evropski jezici (broj onih koji se služe tim jezikom):
  1. Gotšejski, Kočevje u Sloveniji (nepoznat)
  2. Tersko samski jezik, Lavov, Ukrajina (6-11)
  3. Karaimski, Galicija, Ukrajina (6)
  4. Pite-samski jezik, Areplug, Švedska (manje od 10)
  5. Ume-samski jezik, Arvidsjaur, Švedska (manje od 10)
  6. Votski, Kingisepski region, Rusija (20)
  7. Gagauski, Deliorman, Bugarska (100)
  8. Töitschu, Isim, Italija (200)
  9. Kapadokijski, Kavala, Grčka (300)
  10. Cakonski, Leonidio, Grčka (300)
  11. Korniški jezik, Kornvol (574)
  12. Menks, Ostrvo Men, Velika Britanija (Poslednji čovek kom je to bio maternji jezik umro je 1974.)
  13. Livski jezik, Kurlandija, Letonija (Poslednji čovek kom je to bio maternji jezik umro je 2013.)

понедељак, 10. новембар 2014.

Stvari koje bi trebalo da se uče u školi

Današnje školstvo, i kod nas i u inostranstvu, je često orijentisano na memorisanje i bubanje lekcija napamet, a ne na neka praktična znanja koja nam trebaju u životu. Za to ne treba kriviti nastavnike, jer se ipak oni trude da to izmene, već inertnost celog sistema, nestručnost i nemanje želje da se malo izađe iz ustaljenih obrazaca. Ne možemo sve staviti ni roditeljima na pleća, jer su i oni u manjku vremena, a i pitanje je koliko i oni sami znaju.
skola ucionica
Nabrojaćemo jedanaest stvari za koje mislimo da bi trebalo da se uče u školi, a ako vi mislite da još nešto treba da se doda na spisak, biće nam drago da to podelite sa svima nama u komentarima.

1) Upravljanje vremenom
Jedan od najvećih problema sa kojim se suočavaju učenici, studenti, ali i odrasli ljudi je nedostatak vremena za sve ono što želimo da uradimo. Neuspeh nije uvek rezultat nečije lenjosti ili nedovoljne inteligencije, već neznanje kako da se dobro organizujemo. A to je zaista prava veština, koja se izučava kao prava nauka. Najčešće greške koje ljudi prave kada se sami organizuju je da ili počnu previše stvari u isto vreme, ili se preopterete, ili sve ostave za poslednji čas. Kada bi deca, u doba kada se navike stvaraju, naučila kako da se bolje organizuju, mi bi imali mnogo uspešnije ljude. Čak bi i samim nastavnicima koristilo da ovladaju ovom veštinom.

2) Kuvanje i domaćinstvo
Današnji ljudi sve manje kuvaju. Razlog je uglavnom nedostatak vremena, ali se kasnije zapada u začarani krug. Roditelji koji nemaju vremena, ne nauče ni svoju decu kuvanju, pa kasnije ona i kada bi želela da sama kuvaju, to ne umeju. Znamo da je kuvanje veoma zdravo i ekonomski isplativo, pa stoga nikome ne bi škodilo da ovlada osnovnim veštinama kuvanja.

3) Borba sa zakonima i birokratijom
Nema osobe koje nije izgubila živce podnoseći raznorazne podneske, tužbe, molbe i slične zahteve biroktraskim službama. Birokratija ima svoja pravila, a običan građanin u njih nije upućen. Stoga, kada odete u opštinu da podnesete zahtev za socijalnu pomoć, legalizaciju kuće, ili slično, počinje prava noćna mora. Stalno vam se traže novi papiri, a vi ne znate šta i kako da uradite.
To se odnosi i na poznavanje zakona. Nema svako novca da angažuje advokata za svaku sitnicu, ali ne zna kako da se nosi sa nekim sitnim pravnim zagonetkama u koje zapadne. Na primer, šta raditi ako vam poslodavac ponudi ugovor o sporazumnom raskidu, ili kako podneti zahtev za socijalnu pomoć, itd. Ne samo da niste svesni koja su vaša prava, već ne umete ni da se izborite za njih.

4) Veština učenja
Za uspeh u životu je uvek dobro imate veštine koje se traže na tržištu (osim ako ne planirate da se bavite politikom). Sticanje tih veština nekome ide lakše, a nekome teže. Na američkim univerzitetima već postoje časovi koji uče studente tehnikama učenja. Sve te tehnike su zasnovane na rezultatima psiholoških istraživanja, i od najvećeg lenjivca mogu da naprave stručnjaka. Toga nažalost kod nas nema i to je prava šteta.

5) Štednja i upravljanje novcem
Zašto i kada uzeti kredit, šta je to inflacija, i kako izbegavati zamke preteranog trošenja su veštine koje su neophodne, a mnogi ih, nažalost, steknu, tek kada postane kasno.

6) Očuvanje duševnog zdravlja
Velika većina stanovništva danas pati od stresa i depresije, što zbog preteranog rada, što zbog nemaštine i problema. Pripremanje dece unapred za takve situacije može da umnogome olakša njihov kasniji život.

7) Kritičko razmišljanje i traganje za informacijama
Decu treba učiti da ne treba da veruju svemu što pročitaju, i da nije uvek ono što eksperti govore tačno. Danas se govori jedno, a sutra će se ispostaviti nešto sasvim drugo. Zato treba decu učiti da sami razvijaju svoje mišljenje, i da sami tragaju za kredibilnim informacijama nezavisno od eksperata i televizije.

8) Programiranje
Uskoro neće biti dovoljno baratati osnovnim funkcijama na račučnaru i programima za obradu teksta i tabela. Štaviše, u nekim osnovnim školama na Zapadu sva deca počinju da uče programiranje. Sa razvojem informacionih tehnologija zahtevi radnih mesta će porasti. Jednostavne operacije će obavljati roboti, a ljudi će morati da rade znatno zahtevnije poslove. Zato bi decu trebalo pripremiti na vreme.

9) Osnove prve pomoći i lična zaštita
Zamislite da ste svedok saobraćajne nesreće. Šta biste prvo uradili da pomognete žrtvama? Umete li da nekom zaustavite krvarenje ili pomognete na bilo koji način? Ako je odgovor da, to verovatno niste naučili u školi. Deci su potrebna znanja, ne samo kako da drugima pomognu u nesreći, već kako i da sebe spasu od opasnih situacija, na primer, kako da se ponašaju kada u zgradi izbije požar.

10) Zdrav život
Sve je više otrova oko nas, i pojedinac ne zna kako da ih izbegne. Sve kompanije za sebe tvrde da proizvode zdravu hranu, ali kako da prepoznamo da li je to tačno? Džaba što nam na svakoj hrani pišu sastojci i način pripreme, kada mi ne znamo da to protumačimo. Zato bi bilo veoma korisno da se u školi uči razlikovanje zdravih od nezdravih aktivnosti, sve u skladu sa najnovijim naučnim otkrićima.

11) Beg od reklama
Svima nama bi koristio jedan kratak kurs zdravog razuma. Svi često podležemo reklamama, gde nas ubeđuju da ćemo biti srećniji, zdraviji i lepši, ako kupimo neki proizvod. To naravno nije tačno, već je cilj da nas navuku da nešto kupimo. Reklame su svuda oko nas i teško je izboriti se sa njima. Decu bi trebalo učiti da im ne verujemo, već da razmišljamo racionalno.

недеља, 9. новембар 2014.

Часопис за сатиру "Етна"

Драги читаоци,

у додатку за забавни садржај налази се линк за електронски сатирични часопис "Етна". Намењен је свима који воле афоризме, као и критички осврт на друштвена дешавања. Професионалност и садржајност сајта часописа ја на завидном нивоу.  Можете пронаћи садржаје као што су филизофија, драма, сатирична поезија, афористика, интервјуи са истакнутим афористичарима, карикатура итд.

Наш велики песник и сатиричар Душко Радовић је о афоризму рекао:

Афоризам - то је дриблање на малом простору.

Афоризам - то је смех до бола!



 

четвртак, 23. октобар 2014.

Zanimljive činjenice o jezicima

Jedna od sposobnosti koja izdvaja čoveka od svih drugih životinja je mogućnost kompleksne komunikacije i razmena ideja, koncepata i misli. Sve se to čini pomoću jezika koji predstavlja skup glasova, reči i znakova koji imaju određeno značenje. Na svetu se danas koristi između 5 hiljada i 7 hiljada jezika, mada je broj teško proceniti pošto mnogi jezici svakodnevno izumiru, a i ponekada je teško razlučiti jezik od dijalekta.
jezici
Nekoliko zanimljivosti o svetskim jezicima, koje zasigurno niste znali.
1)      Neki jezici imaju padeže, a neki ne. Naš jezik ima sedam padeža, dok engleski jezik nema nijedan. Finski jezik ima oko 14-15 padeža, dok mađarski ima oko 18, sve zavisi od definicije. Ali po broju padeža apsolutni rekorder je Cezki jezik koji se govori na Kavkazu, i koji ima 64 padeža. Nažalost, taj jezik je sada u izumiranju, pa se vode napori da se on očuva.
2)      U našem jeziku, kao i u drugim slovenskim jezicima,  postoje tri gramatička roda: muški, ženski i srednji. Svaka reč ima svoj rod, drvo je srednjeg roda, dok je list muškog roda, a grana ženskog, na primer. Nemaju svi jezici rod. Turski, kineski i japanski nemaju rod. Engleski jezik je nekada imao rodove, ali su se oni sada izgubili. Zanimljivo je da neki afrički i indijanski jezici imaju više od tri roda. Na primer, rodovi se mogu razlikovati po tome da je li u pitanju živa ili neživa stvar. Zatim biljke i prirodne pojave mogu da imaju zaseban rod. Rod takođe može da zavisi i od veličine stvari. Tako bi list imao biljni mali rod, a drvo bi imalo biljni veliki rod.
3)      Mi smo navikli da imamo samo jedninu i množinu imenica, ali u nekim jezicima postoji nekoliko množina. Na primer, reč “mi” može da znači nas dvoje, ili ja i on, ili ja i ti, ja i još mnogo ljudi itd. Kod nas se za sve te reči koristi “mi”, dok u nekim jezicima postoje različite reči.
4)      Jezici se razliku po broju reči, govornika, strukturi, gramatici i tako dalje, ali ne postoji misao ili pojava koja ne može da se kaže na bilo kom jeziku. Čak i u slučaju da za neku pojavu ne postoji reč na jednom jeziku, ona se uvek može opisati i razumeti.
5)      Poznati lingvista Noam Čomski smatra da postoji univerzalna gramatika, to jest ista gramatička pravila koja su urođena svim ljudima.
6)      Naš jezik pripada indo-evropskoj porodici jezika, koja je najbrojnija na svetu, a slovenskoj grupi jezika, koja je najbrojnija u Evropi. U Evropi se najčešće koriste tri grupe jezika, germanski, romanski i slovenski jezici. Svaka grupa ima zajedničkog pretka, relativno gledano. Ono što je interesantno za slovenske jezike je da su oni međusobno najhomogeniji, to jest svi su mnogo međusobno slični. Govornik poljskog i srpskog mogu sasvim lepo da se sporazumeju, iako je poljski zapadnoslovenski jezik,  a srpski južnoslovenski. Neki stručnjaci idu do te granice da smatraju da su u desetom veku nove ere svi govornici slovenskih jezika govorili jednim jezikom. Navedena sličnost je navela neke lingviste da počnu da prave zajednički slovenski jezik, koji bi bio razumljiv svoj govornicima slovenskih jezika. Tako su nastali novoslovenski i međuslovenski jezici. Rumunski jezik ima dosta reči slovenskog porekla, zato što je bio okružen govornicima slovenskih jezika.
7)      Italijanski i francuski jezik nam deluju veoma različito, ali je njihova leksička sličnost oko 89 procenata (procenat reči koje su iste ili slične), što je mnogo iznad lingvističke granice da se dva jezika proglase istim.
8)      Neki stručnjaci smatraju da maternji jezik umnogome može da utiče na nečiji mentalitet i pogled na svet. Na primer, postoje istraživanja koja pokazuju da su ljudi sa maternjim jezicima u kojima ne postoji buduće vreme, odgovorniji što se tiče planiranja i ostvarenja budućih odluka (više štede i vode računa o zdravlju), jer su primorani da razmišljaju u konceptima sadašnjosti.
9)      Deca koja od malena žive u dvojezičnoj sredini, gde se uporedo koriste dva jezika, su inteligentnija.
10)      Najduža reč u srpskom jeziku je prestolonaslednikovica, koja znači žena prestolonaslednika.
11)      Polovina ljudi na svetu danas se koristi sa dva ili više jezika.
12)      Kmerski jezik u Kambodži ima 74 znakova u alfabetu, dok jedan od jezika na Papui Novoj Gvineji, Rotokas ima samo 12 znakova.
13)      Jezik Sedang, koji se govori u Laosu i Vijetnamu ima između 33 i 55 različitih samoglasnika, zavisno od definicije.
14)      Zemlja sa najviše jezika je Papua Nova Gvineja, gde se govori oko 850 jezika. U Evropi je to Rusija, gde se procenjuje da postoji između 130 do 200 jezika. Zemlja sa najvećim brojem jezika u službenoj upotrebi je Južna Afrika, sa 11 jezika.
15)      Irska je jedina zemlja gde je izumrli jezik javni službeni jezik. Irski jezik danas skoro niko da i ne govori. Svi Irci u svakodnevnom govoru koriste engleski jezik, ali su obavezni da u školi uče irski, kao i da na njega prevode zvanične dokumente. Dosta se trude da ožive svoj jezik, ali nažalost danas niko ne vidi svrhu da govori izumrli jezik.
16)      Hebrejski jezik je jedini izumrli jezik koji je uspešno oživljen, i tome možete više pročitatiovde.
17)      Srpski jezik je jedini evropski jezik sa digrafijom, odnosno dva pisma u okviru jednog jezika.

субота, 18. октобар 2014.

Музика из филма "Брилијантин"


John Travolta & Olivia Newton-John - You Are The One That I Want



                           Grease - Greased Lightning


   

 John Travolta & Olivia Newton John - Summer Nights (Grease)

                                                   

   

Ekipa "Brilijantina"




                                                                                  
                                                             
                                                                       Jelena Milošević




  Nina Raletić                                                                                     Nastasja Ćalović




уторак, 7. октобар 2014.

Екипа "Брилијантина"

   
           Стефан Опра                                Љубица Бељин













Горан Шокић                              Марија Томичић




Јаков Стојшин

Никола Калајџија и Марко Самарџић

  
Немања Пачарић и Борислав  Урбановић




Идејно решење плаката за представу "Брилијантин"